BETON HALA

Od mraka do svetle strane Beograda: Predstavljamo vam Beton Halu.

 

Beton hala , sada već kultno mesto, nastalo je krajem  tridesetih godina (gradila se od 1936-1939) na desnoj obali Save, kao Carinski magacinski prostor, tada bez komercijalne upotrebe, svih današnjih prelepih lokala, koji su godinama svetla tačka gastronomije Beograda, noćnog života ali i turistička atrakcija čija popularnost raste iz dana u dan. Na samom početku, nalazilo se pet kranova, od kojih je sačuvan samo jedan kao kulturno dobro.

Beton hala je smeštena pored reke Save, sa pogledom na Novi Beograd ali i na ušću reka Save i Dunava, odmah ispod Kalemegdana, u strogom centru grada Beograda a zvanična adresa je na broju 2-4 u ulici Karađorđeva, dok je prvi komšija Beton hale, Savamala.

beton hala

POČETAK MODERNE BETON HALE:

Arhitekta Aleksandar Rodić prvi je imao viziju o novom kultnom mestu Beograda i od dve neuspešne firme, kupio je lokale koji su bili bez vode, struje i bez neke posebne namene a otežavajuća okolnost bila je to što ceo objekat (hala), nije bio uknjižen i samim tim, nije bilo moguće dobiti kredit od banaka. Imao je ideju da napravi konceptualno mesto i zahvaljujući tome dobio je svoju prvu nagradu Grand Prix na Bijenalu arhitekture u Beogradu a najzanimljivije od svega je to što je ovo bilo prvi put, u istoriji ove nagrade, da bude dodeljena za ovu vrstu projekta odnosno za koncept projekat. Vremenom ove ideje naišle su na razumevanje gradskih vlasti i sve je krenulo na bolje pa je na samom vrhu hale odnosno krovu, nastao i parking „Donji Grad“ koji broji oko 400 mesta za automobile, potom su usledile promene da nastane pešačka zona sa ciljem da Beton hala bude nova i moderna Skadarlija.

beton hala 1983

KOMERCIJALIZACIJA BETON HALE:

Ceo sklop je sačinjen od 17 objekata i nekada je, pored ugostiteljskih objekata, bila i galerija sa najvećom kvadraturom od 770 kvadrata, koja nije preživela tranziciju komercijalnog života. Grupi lokala sa najdužom tradicijom, takvozvani starosedeoci, pripadaju restoraniCantina de Frida (špa. Fridina kuhinja) ,Druga Piazza (ita. Drugi Trg) i restoran Comunale (ita. Društvo).

Gradske vlasti su 2012. godine, prilikom javne licitacije, donele odluku da će u hali, biti samo objekti ugostiteljskog tipa i samim tim, još više komercijalizovati ova atraktivna lokacija, po ugledu na ostale gradove širom sveta. Uslovi su bili, tada, da novi zakupci budu već iz sfere ugostiteljstva, kako bi cela priča bila uspešnija a zauzvrat su dobili ugovore na neodređeno. Usledila su otvaranja restorana, kafea i noćnih klubova, od kojih je najpoznatiji klub Magacin, i ako ne radi više pod tim imenom, ipak je podigao standarde noćnih klubova u Beogradu. Sada, vođen tom pričom ali na uspešniji način, radi klub The Bank koji je postao najpopularniji zimski klub u Beogradu i meka i medina najboljeg elektronskog provoda za sve Beograđane ali i strance koji vrlo rado posećuju Beton halu.

Nije svaka priča na ovom mestu bila uspešna, nije samo bilo dovoljno otvoriti restoran (ili bilo koji drugi ugostiteljski objekat) i očekivati da će da radi. Bilo je tu dosta neuspešnih priča, koje su kako zbog drugačijeg koncepta ili zbog nedovoljnog komercijalnog pristupa, osuđene na neuspeh.

beton hala

Autor fotografije: beobuild.rs

BETON HALA DANAS:

Iskusni menadžeri ubrzo su shvatili kako se ova igra igra i počela su otvaranja uspešnih, kako restorana tako i kafea, koji i dan danas rade „punom parom“ i postaju sinonim Beton hale. U tako malom delu grada, imate priliku da obiđete čitav svet u gastronomskoj ponudi.